Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja – Središte baštine, edukacije i kulture
Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja svoja vrata otvorila je posjetiteljima u siječnju 2020. god. Osmišljena je i funkcionira kao mjesto na kojem lokalno stanovništvo te lokalni i domaći posjetitelji mogu učiti o burnoj prošlosti, bogatoj kulturnoj baštini i tradicijskim vrijednosti Dubrovačkog primorja. Nudeći različite programe, stručna predavanja, tematske radionice, aktivnosti za djecu i mlade uz svoj stalni postav, profilirala se kao centralno mjesto okupljanja, edukacija te kulturnih manifestacija za stanovništvo Dubrovačkog primorja, ali i šire okolice kao i za sve strane i domaće posjetitelje.
Smještena je u objektu nekadašnjeg župnog dvora uz crkvu sv. Vlaha u predjelu pod starim nazivom Njive, između potoka i morske obale u pravcu južno od Franjevačkog samostana sv. Jeronima. Zgrada je zaštićeno kulturno dobro evidentirana u arhivskim katastarskim kartama iz Arhiva Mapa 1837. god.
Spoj tradicije i suvremene muzeološke interpretacije
Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja prvi je veliki infrastrukturni objekt proizašao iz projekta „Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija”. Uz Dubrovačko-neretvansku županiju kao nositelja projekta, i Regionalnu agenciju DUNEA koja operativno provodi projekt, sudjelovalo je još 10 partnera u kreiranju kulturne i etnografske ponude pod zajedničkim brendom naziva „Putevima prošlosti”. Pri tome je potrebno istaknuti doprinos Hrvatskog restauratorskog zavoda i Sveučilišta u Dubrovniku.
Muzeološki postav izveden je s ciljem isticanja kulturne i tradicijske vrijednosti Dubrovačkog primorja kroz odabrane priče iz povijesti i bogate primorske tradicije koristeći se najsuvremenijim multimedijalnim i IT tehnologijama koje pridonose kontekstualizaciji teme i stvaranju dodatnog okvira za pretragu podataka za sve one koji žele znati više.
Svjedočanstvo baštine, pomorske tradicije i kulture
U prizemlju Zavičajne kuće smjestili su se eksponati bogate etnografske i povijesne baštine ovog kraja; od živopisnih primorskih nošnji koje je pripremila Udruga Deša – podružnica Slano, makete broda karake, uzoraka ljekovitoga bilja do multimedijalnih platformi. Jedan od zanimljivijih eksponata je 3D prikaz oltara Poklonstva kraljeva. Riječ je o monumentalnom oltaru iz druge polovice 16. stoljeća koji predstavlja reprezentativni primjer drvorezbarske umjetnosti. Takva narudžba svjedoči o onodobnoj samosvijesti jedne male komune na jadranskoj obali i predstavlja memoriju slavne pomorske i brodarske povijesti mjesta.
Slano je predstavljalo značajnu luku Dubrovačke Republike, a 16. stoljeće je doba procvata brodarstva. Poznate slanske obitelji dale su brojne pomorce i čak šest admirala. Oltar svjedoči o njihovoj pomorskoj snazi i gospodarskoj moći. On predstavlja i zaziv za blagoslov i sigurnost velikog broja slanskih pomoraca na moru, a prikazi galijuna pokazatelji su jasno artikulirane želje naručitelja, metafora snažne veze s morem i svijesti o vlastitom identitetu te spadaju među najranije i rijetke onodobne prikaze tog tipa broda u dubrovačkoj slikarskoj baštini. Raskošni oltar je i više od toga jer pokazuje kako su se Slanjani prije 400 godina odnosili prema životu, prema vjeri, a usporedno se iščitava i njihova težnja za ostavljanjem traga svoga ugleda. Povjesničar Vlaho Fortunić 1935. u svojoj knjižici o povijesti Slanoga navodi kako „unutrašnjost ove lijepe i prostrane crkve služi nam zapravo kao najbolji dokument slanske prošlosti: ona jasno pokazuje tko su i kakovi su bili nekad stanovnici ove krasne uvale“.
Na drugom smjestila se multifunkcijska dvorana opremljena multimedijskom opremom uz koju se posjetitelji putem desetominutnog filma imaju priliku upoznati s neizostavnim plesom svake primorske feste i događaja- linđom. Dvorana se ujedno koristi i u kulturne i edukativne svrhe, radionice i sl.